Alora

Stres za ljudski organizam


Stres za ljudski organizam predstavljaju sve “neuobičajene” situacije i pojave, fizičke i psihičke prirode, koje nismo navikli rješavati rutinski, bez posebnog angažmana.

Naš je organizam zapravo kreiran da reaguje na stres i upravo zahvaljujući ovoj urođenoj reakciji naši su preci uspijevali da prežive okruženi brojnim opasnostima u prirodi. U stresnoj situaciji, na primjer u susretu sa divljom životinjom, pokreće se čitav komplikovani niz procesa u organizmu: luče se određene supstance čije djelovanje ubrzava rad srca, disanje, dovodi više krvi u mišiće na račun unutrašnjih organa, na primjer probavnog sistema, jer u takvoj situaciji bitnije je da čovjek može da bježi ili da se bori nego da mu crijeva nastave sa varenjem… Znači, moglo bi se zaključiti da je prirodna reakcija na stres bila itekako korisna dok je čovjek živio u zajednici sa prirodom, ali kakvo je stanje danas?

Danas su uzročnici stresa značajno drugačiji nego nekad: gužva u saobraćaju, kratki rokovi za obavljanje mnoštva obaveza, finansijski problemi, porodični problemi, problemi na poslu ili u školi, ispiti, javni nastupi, prezentacije, dakle nema situacija u kojima bi nam mogao pomoći mehanizam koji će nam potjerati više krvi u noge i ruke ili kisika u pluća! Ovaj mehanizam čak može biti i štetan, posebno ako smo često izloženi stresu, jer tijelo je stalno napeto i s vremenom se iscrpljuje i slabi, pa postaje podložno za različita oboljenja, od povišenog pritiska i slabije probave, do bolova u mišićima, glavobolja, češćih infekcija, depresije i tako dalje.

Trajna izloženost stresu dakle nije nimalo dobra za organizam! Čovjek bi morao naučiti nositi se sa stresnim uslovima u kojima živi, ali to je lakše reći nego učiniti. Stručnjaci na ovom polju savjetuju fizičku aktivnost kojom bi se kanalisao višak negativne energije, vježbe disanja, meditaciju i slične metode, ali često se posegne i za lijekovima “za smirenje”.

U osnovi napetosti, nervoze i anksioznosti izazvanih stresom leži manjak aktivnosti supstance zvane GABA (gamaaminobutirna kiselina), koja u organizmu ima ulogu inhibitora, “usporivača” različitih procesa u nervnom sistemu. Drugim riječima, osobe koje su sklonije snažnijem odgovoru na stresore i stalno osjećaju pritisak, napetost, anksioznost, nisu “krive” za pretjerano reagovanje na okolinu, kriv je slab učinak supstance GABA.

U kratkoročnoj terapiji anksioznih problema najviše se koriste benzodiazepini (sintetski proizvedeni lijekovi, npr. diazepam poznat pod proizvođačkim nazivima Apaurin, Bensedin, Bosaurin, Diazepam; alprazolam poznat pod proizvođačkim nazivima Ksalol, Xanax; bromazepam poznat pod proizvođačkim nazivima Bromazepam, Lexaurin, Lexilium…), vrlo djelotvorni lijekovi koji pojačavaju učinak GABA supstance i tako smanjuju nervozu i napetost, ali takođe djeluju i sedativno, pa smanjuju pažnju i koncentraciju. Ovi lijekovi imaju i čitav niz štetnih djelovanja, koja mogu biti vrlo ozbiljna, a ako se koriste duže vrijeme gube efikasnot pa se mora povećavati doza, što dodatno povećava vjerovatnoću štetnih djelovanja. Drugi problem je ovisnost koja se javlja pri upotrebi benzodiazepina. Ovisnost o benzodiazepinima je snažna, sa klasičnim simptomima poput ovisnosti o narkoticima i vrlo teško se liječi. Ne postoji svijest o postojanju ovog problema, tako da većina osoba nije ni svjesna problema kojem se izlaže, dok doza potrebna za postizanje učinka ne postane previsoka i simptomi apstinencije pri nedostatku lijeka presnažni, a tada je ovisnost već uzela maha.Veliki broj osoba koje se liječe u zavodima za liječenje ovisnosti upravo su ovisnici o benzodiazepinima! Zato sa njima treba oprezno.

Dakle, benzodiazepini su djelotvorni protiv anksioznosti i mogu biti korisno kratkoročno rješenje, ali nipošto se ne smiju koristiti bez preporuke ljekara, prema vlastitom nahođenju, niti u dužem vremenskom periodu.

Obzirom na negativne strane benzodiazepina i veliku potrebu za lijekom koji bi bez posljedica pomagao osobama sa problemom anksioznosti, jasno je da je neophodno bolje rješenje.
ALORA je namijenjena liječenju problema izazvanih stresom i prema kliničkim ispitivanjima, u terapiji anksioznih poremećaja jednako je efektivna kao i benzodiazepini, ali nema štetnih djelovanja i ne može dovesti do ovisnosti. Više o ovom lijeku saznajte u odjeljku “O ALORI”.

NOBEL ILAC San. ve Tic. A.S. Predstavništvo u BIH
Hasiba Brankovića 9 | 71000 Sarajevo | BiH
Email: alora@nobel.com.ba
Web: www.nobel.com.ba